Ako je ovo statički sistem jedne AB ploče recite koje opterećenje u konkretnoj situaciji može predstavljati ova koncentrisana sila a koje jednako-podeljeno opterećenje?
Imate li još koju ideju? Jeste li ikad negde videli da se greda oslanja na ploču? Ja nisam. Greda može da leži cela na ploči ali čemu bi onda služila 😉 Greda se može oslanjati na drugu gredu, zid ili stub, tako da i dalje tražimo odgovor na ovu mozgalicu…
ili kad imam neku silu i sad želim dobit površinsko opterećenja dali je to F/A da bih ju dobio u KN/m2 npr 200 KN na površinu od 0.50m2 je 400 KN/m2 dali sam u pravu?
U principu da ali ne može se generalizovati za sve slučajeve. Pri tome je bitno da se pravilno odredi površina (ili dužina) na koju “razmazuješ“ silu tj. pretvaraš je u površinsko ili linijsko opterećenje. U praksi je češći je slučaj da se površinsko opterećenje pretvara u linijsko, (recimo kod krovova) ili koncentrisana sila u linijsko (npr. u slučaju kad se greda oslanja direktno na zid a recimo ispod tog zida imaš podvlaku).
Potrudiću se da objavim neki članak na tu temu sa primerima 🙂
recimo da imam gredu koja je zapravo kontragreda znači na ploči i sad na nju hoću zidat nosivi zid dali mi je linijsko opterećenje znači težina zida kada ga stavim na gredu dali iznosi —>0.20m(deb.zida) x 16kN/m3(težina zida) x 10m(duzina zida)= 32kN/m
To nije tačno! Tačno je sledeće:
Širina zida 0,20 x visina zida kolika ti je visina kad oduzmeš visinu kontra grede recimo da je to 2,40 x 16 kN/m3 (ako je ovo specifično opterećenje opeke) = 7,68kN/m’
Hvala na odgovoru, previdela sam ovo pitanje. Ovo su inace greske koje ucenici najcesce prave jer ne shvataju pojam tezine po m duznom vec mnoze i sa duzinom zida, grede i sl.
bila
9 decembra, 2017
Šta bi bio visokostijeni nosač, ako u prizemlju zgrade imam gredu a iznad nje na prvoj i drugoj etaži na tom mjestu imam betonski zid dali mi je ovaj betonski zid visokostijeni nosač odnosno kako da prepoznam šta mi je visokostjeni nosač a šta betonski zid
Postoji kriterijum po kome je u pitanju gredni nosač ukoliko je odnos visine nosača d prema rasponu nosača L <0,2. Recimo ako je raspon L=1m a visina nosača recimo 50cm u pitanju je zidni nosač a ne gredni jer je d/L=0,5. Iz vašeg opisa date konstrukcije ne mogu sagledati konstruktivnu koncepciju objekta jer se betonski zidovi ne mogu posmatrati izolovano od cele konstrukcije. Slučaj koji ste opisali liči na situaciju kad vodimo zid sa spratova i u prizemlju ga "hvatamo" nekom podvlakom ali to se radi kod zidanih objekata, tj. podvlaka prima opterecenje od zidanih zidova iznad nje. Posto se vrlo cesto desava da te podvlake imaju veliku visinu onda se pribegava smicanju opterecenja po visini objekta tako da se ispod zida na svakom spratu radi podvlaka (u okviru zida) koja odmah prenosi oterecenje na bocne nosece elemente i na taj nacin se opterecenja od svih zidova ne gomilaju u prizemlju.
Koncentrisana sila moze da bude od grede koja se oslanja na gredu na crtezu, a jednako optere’enje, ploca koja se oslanja duz cele grede,,,:D
Pročitaj ponovo pitanje, izgleda da si samo gledao crtež. Nije u pitanju greda nego ploča 😦
Inače da je u pitanju greda odgovor bi bio tačan 🙂
Koncetrisana sila moze biti od grede koja se oslanja na plocu….
Imate li još koju ideju? Jeste li ikad negde videli da se greda oslanja na ploču? Ja nisam. Greda može da leži cela na ploči ali čemu bi onda služila 😉 Greda se može oslanjati na drugu gredu, zid ili stub, tako da i dalje tražimo odgovor na ovu mozgalicu…
ajoooooj al sam sad lupio i ja,i ja sam se kao i Nenad prebacio na gredu….paaaaa mozda bi ta koncentrisana sila mogla biti od stuba….:D
od zida
Tacno, od zida!
ili kad imam neku silu i sad želim dobit površinsko opterećenja dali je to F/A da bih ju dobio u KN/m2 npr 200 KN na površinu od 0.50m2 je 400 KN/m2 dali sam u pravu?
U principu da ali ne može se generalizovati za sve slučajeve. Pri tome je bitno da se pravilno odredi površina (ili dužina) na koju “razmazuješ“ silu tj. pretvaraš je u površinsko ili linijsko opterećenje. U praksi je češći je slučaj da se površinsko opterećenje pretvara u linijsko, (recimo kod krovova) ili koncentrisana sila u linijsko (npr. u slučaju kad se greda oslanja direktno na zid a recimo ispod tog zida imaš podvlaku).
Potrudiću se da objavim neki članak na tu temu sa primerima 🙂
hvala vam 🙂
recimo da imam gredu koja je zapravo kontragreda znači na ploči i sad na nju hoću zidat nosivi zid dali mi je linijsko opterećenje znači težina zida kada ga stavim na gredu dali iznosi —>0.20m(deb.zida) x 16kN/m3(težina zida) x 10m(duzina zida)= 32kN/m
To nije tačno! Tačno je sledeće:
Širina zida 0,20 x visina zida kolika ti je visina kad oduzmeš visinu kontra grede recimo da je to 2,40 x 16 kN/m3 (ako je ovo specifično opterećenje opeke) = 7,68kN/m’
Hvala na odgovoru, previdela sam ovo pitanje. Ovo su inace greske koje ucenici najcesce prave jer ne shvataju pojam tezine po m duznom vec mnoze i sa duzinom zida, grede i sl.
Šta bi bio visokostijeni nosač, ako u prizemlju zgrade imam gredu a iznad nje na prvoj i drugoj etaži na tom mjestu imam betonski zid dali mi je ovaj betonski zid visokostijeni nosač odnosno kako da prepoznam šta mi je visokostjeni nosač a šta betonski zid
Postoji kriterijum po kome je u pitanju gredni nosač ukoliko je odnos visine nosača d prema rasponu nosača L <0,2. Recimo ako je raspon L=1m a visina nosača recimo 50cm u pitanju je zidni nosač a ne gredni jer je d/L=0,5. Iz vašeg opisa date konstrukcije ne mogu sagledati konstruktivnu koncepciju objekta jer se betonski zidovi ne mogu posmatrati izolovano od cele konstrukcije. Slučaj koji ste opisali liči na situaciju kad vodimo zid sa spratova i u prizemlju ga "hvatamo" nekom podvlakom ali to se radi kod zidanih objekata, tj. podvlaka prima opterecenje od zidanih zidova iznad nje. Posto se vrlo cesto desava da te podvlake imaju veliku visinu onda se pribegava smicanju opterecenja po visini objekta tako da se ispod zida na svakom spratu radi podvlaka (u okviru zida) koja odmah prenosi oterecenje na bocne nosece elemente i na taj nacin se opterecenja od svih zidova ne gomilaju u prizemlju.